Opština Bajina Bašta ima svoje heraldičke simbole – grb i zastavu. Simboli opštine i način njihove upotrebe uređeni su posebnom odlukom Skupštine opštine. Opština Bajina Bašta ima usvojenu Knjigu grafičkih standarda znamenja opštine Bajina Bašta koja sadrži osnovne elemente vizuelnog identiteta Opštine Bajina Bašta i idejna rešenja za njihovu primenu.  Knjiga grafičkih standarda znamenja opštine Bajina Bašta je obavezujuća za sve koji koriste i primenjuju grb i zastavu opštine Bajina Bašta.

Grb opštine Bajina Bašta

Grb Opštine Bajina Bašta koristi se u tri nivoa: kao Osnovni, Srednji i Veliki grb.

Pod izrazom veliki grb u srpskoj teritorijalnoj heraldici, misli se na štit sa bedemskom krunom, držačima, stegovima, postamentom i ostalim parafernalijama; Srednji grb je štit sa heraldičkom kompozicijom koji nadvisuje odgovarajuća bedemska kruna. Osnovni ili mali grb je izraz koji se koristi za osnovnu heraldičku kompoziciju štita bez parafernalija i koji se kao takav koristi u svim prilikama. Na njemu je predstavljen štit sa grbovnom slikom čiji blazon (heraldički opis grba) glasi: „U crvenom propeti srebrni grifon zlatno oružan i istog takvog jezika između čijih se prednjih kandži po saltiru ukrštaju dve srebrne munje; ispod svega u stopi srebrna talasasta greda“

Mali grb opštine Bajina Bašta

Srednji grb opštine Bajina Bašta je u stvari Osnovni grb dopunjen parafernalijama tj. dodatnim sadržajima izvan štita. Štit je krunisan srebrnom bedemskom krunom sa tri vidljiva merlona (zuba) koji predstavljaju teritorijalnu jedinicu koja heraldički govori da se radi o teritoriji sa preko 25.000 stanovnika.

Srednji grb opštine Bajina Bašta

Veliki grb je u stvari puno heraldičko znamenje opštine. Na njemu je u sredini osnovni grb (štit), a oko štita su još predstavljena i dva držača (čuvara). Desni – plavi vuk oružan crveno (kandže) i srebrno (zubi) a crvenog jezika; levi – plavi orao u poletu oružan crveno (kandže) i zlatno (kljun) a zlatnih nogu i crvenog jezika. Oni drže dva koplja, sa kojih se viju, opšivene zlatnim resama, zastava Srbije desno i opštine Bajina Bašta levo. Postament čine tri brega obrasla četinarskom vegetacijom, preko kojih je lenta sa nazivom opštine.

Veliki grb opštine Bajina Bašta

Grifon, kao heraldički motiv koji simbolizuje umnožavanje knjiga i čuvanje znanja aludira na ulogu manastira Rača kao izuzetno važnog nacionalnog prepisivačkog centra. Grifon, kao heraldički motiv koji simbolizuje i čuvanje blaga, na grbu Bajine Bašte podseća na istorijsku ulogu kaluđera Račana u očuvanju ćirilice kao srpskog kulturnog blaga prvog reda i ulogu manastira Rača u čuvanju najznačajnije naše knjige – Miroslavljevog Jevanđelja. Srebrna boja grifona i crvena boja polja po uzoru kombinacije boja nacionalnog grba, aludiraju na nacionalnu važnost manastira Rača za očuvanje srpske rukopisne tradicije i pismenosti u ranom modernom dobu srpske istorije, kao i ulogu manastira Rača u čuvanju Miroslavljevog Jevanđelja. Zbog svog dominantnog značaja za opštinu Bajina Bašta, grifon kao aluzija na manastir Raču nalazi se kako na štitu tj. Osnovnom grbu, tako i na stegu.

Srebrne munje aludiraju na hidroelektranu „Bajina Bašta“ (jedna munja aludira na protočnu, a druga na revirzibilnu hidroelektranu). Srebrna boja munja aludira na vodeno poreklo energije. Kombinacija srebrnih munja na crvenom polju aludira na nacionalni značaj hidroelektrane „Bajina Bašta“ kako po pitanju količine proizvedene energije, tako i na činjenicu da se radi o najvećoj hidroelektrani na reci Drini.

Srebrna talasasta greda aludira na reku Drinu.

Vuk i orao aludiraju na dve životinjske vrste po kojima se ističe fauna opštine Bajina Bašta, ali i na očuvanost prirodne sredine opštine. Plava boja vuka i orla aludira na čistotu i plemenitost faune i prirodne sredine opštine.

Veliki grb na zgradi opštine Bajina Bašta

Grifon kao mitsko stvorenje u sebi objedinjuje simboličku prirodu orla i lava, pa tako on u svojoj prirodi spaja božanski duh i mudrost orla, dok lav, kao zemaljski princip, predstavlja snagu, hrabrost i istrajnost. Od svih himeričnih stvorenja grifon je najzastupljeniji u srpskoj srednjovekovnoj heraldici. Heraldika grifona uzima kao izraz pozitivnog načela, kao spoj sakralnog i sekularnog u jednom, najpre kao motiv očuvanja svakovrsnog blaga. Grafičari uzimaju grifona sa štamparskim valjcima u prednjim kandžama kao svoj zaštitni znak. Zbog svoje dvojne prirode, grifon se nalazi na velikom broju hrišćanskih crkvenih objekata, ali i svetovnih zdanja, pa je ovaj motiv našao svoje mesto na stranicama Miroslavljevog jevanđelja, manastirskim crkvama Dečana, Studenice, Morače i Kalenića, ali i na arhitektonskim ukrasima Kraljevskog dvora Karađorđevića iz dvadesetih godina XX veka i beogradske Železničke stanice iz XIX veka.

Srpski državni grb i grb opštine Bajina Bašta u sali Skupštine opštine Bajina Bašta

Pored već navedenog heraldičkog značenje grifona on se vezuje i za simbol snage, vođstva i odvažnosti. Povezujući kvalitete kralja životinja i kralja ptica grifon je dobio vrednost kao posebno moćno i čarobno biće. Po antičkoj tradiciji grifoni su čuvari riznica i naseljavaju planinske visove, a u srpskoj tradiciji grifon predstavlja čuvara i zaštitnika. U srpskoj srednjovekovnoj amblematici i heraldici grifoni su čest motiv možda i pod uticajem učenja Svetog Irineja na osnovu koga se grifonu pripisivalo da predstavlja dvostruku prirodu Hristovu, božansku i ljudsku.

Na štitu je pored grifona, simbolima ukrštenih munja presdtavljena je Hidroelektrana Bajina Bašta, kao najveći privredni gigant ove podrinske opštine ali i hidroelektrana sa nacionalnim značajem. U dnu istog polja, bela talasasta linija označava reku Drinu.

Sa obe strane štita, kao držači stegova (zastava) postavljene su dve životinje karakteristične za faunu Nacionalnog parka Tara, ali i zato što je orao jedan od simbola srpskog grba i naroda, dok je vuk još od davnina često korišćen simbol srpskih plamena. Obe životinje su u plavoj boji pa se u kombinaciji sa ostalim elementima grba dobijaju boje srpske zastave. Dok vuk kao držač zastave drži srpsku državnu zastavu, orao drži zastavu Bajine Bašte koja je u bojama Hadži -Melentijeve vojvodske zastave iz 1807. godine na kojoj je ponovljen simbol grifona. Jedno ocilo odnosno slovo S na zastavi jasna je asocijacija na srpski nacionalni grb.

Veliki grb opštine Bajina Bašta na led ekranu tokom koncerata na Drinskoj regati

Zastava (steg) opštine Bajina Bašta

Zastava opštine Bajine Bašte je u bojama Hadži -Melentijeve vojvodske zastave iz 1807. godine na kojoj je ponovljen simbol grifona iz grba opštine. Jedno ocilo odnosno slovo S na zastavi jasna je asocijacija na srpski nacionalni grb.

Zastava opštine Bajina Bašta

Heraldički opis zastave Bajine Bašte glasi: razdeljeno plavo i crveno, preko svega propeti srebrni grifon zlatno oružan i istog takvog jezika, a u desnom kantonu glave zlatno ocilo.

Državna zastava i zastava opštine Bajina Bašta ispred Turističkog info centra

Po srpskoj teritorijalnoj heraldici opštinska zastava je kvadratnog oblika i ta proporcija se ne sme menjati.

Vojvodska zastava sokolskog vojvode Hadži Melentija Stefanovića. Čuva se danas u riznici manastira Rača.

Zastave opštine Bajina Bašta (za spoljno i unutrašnje isticanje i stone zastavice) kao i brojne druge suvenire i proizvode sa herladičkim simbolima Bajine Bašte možete kupiti u našem Turističkom informativnom centru i suvenirnici.